Fenomenom migracija bave se različite znanstvene discipline (sociologija, demografija, povijest, antropologija, socijalna geografija, ekonomija, politologija i dr.). Multidisciplinarnost upućuje na kompleksnost fenomena migracija, kojemu se sve više pristupa i interdisciplinarno s obzirom na njegov utjecaj na različite društvene, političke i ekonomske odnose. »Izbjeglička/migrantska kriza« 2015. godine i suvremeno iseljavanje iz Hrvatske ojačali su znanstveni interes za migracije te postmigracijske procese. Cilj ove bibliografije jest znanstvenoj i stručnoj javnosti dati pregled znanstvenih radova o različitim aspektima migracija dostupnih na portalu Hrčak. Bibliografija je podijeljena u tematske cjeline koje su određene pregledom radova, ali nisu hijerarhijski strukturirane (npr. integracija jest dio migracijske politike, ali zbog broja i fokusiranosti radova na samo taj aspekt migracijske politike izdvojena je kao posebna tema). Bibliografija je napravljena neposrednim uvidom u cjelovite članke (de visu) dostupne na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Hrčak je središnji portal koji na jednome mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise te časopise za popularizaciju znanosti i kulture koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Započeo je s radom 2006. i na njemu se trenutačno nalazi 499 časopisa, od kojih manji dio više nije aktivan. Na Hrčku je do sada ukupno objavljeno nešto više od 228.000 radova s cjelovitim tekstom. Bibliografijom je obuhvaćeno razdoblje od 2009. do 2019. te se navode radovi iz 109 časopisa. Bibliografija je selektivna i uključeni su samo znanstveni radovi kategorizirani kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje i pregledni rad. Nisu uključeni stručni radovi, izlaganja sa znanstvenog skupa, tribine, rasprave, osvrti, bibliografije, prikazi knjiga i dr. Radovi obuhvaćeni bibliografijom objavljeni su na različitim jezicima: hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom, srpskom i dr. Dio radova objavljen je i dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku te su za takve radove u bibliografiji navedeni naslovi članaka na oba jezika. U skladu s tematikom znanstveni radovi klasificirani su u sljedeće tematske grupe: 1. Općenito (1. – 12.),1 2. Iz povijesti migracija (13. – 113.), 3. Međunarodne migracije (114. – 159.), 4. Migracije u Europsku uniju (160. – 196.), 5. Migracije i tržište rada (197. – 236.), 6. Migrantsko poduzetništvo (237. – 240.), 7. Novčane doznake (241. – 243.), 8. Neregularne migracije (244. – 259.), 9. Krijumčarenje i trgovanje ljudima (260. – 269.), 10. Prisilne migracije (270. – 332.), 11. »Izbjeglička/Migrantska kriza« (333. – 379.), 12. Povratne migracije (380. – 391.), 13. Umirovljeničke migracije (392. – 393.), 14. Migracijske politike (394. – 439.), 15. Integracija (440. – 491.), 16. Interkulturalizam i multikulturalizam (492. – 517.), 17. Transnacionalizam i transnacionalni socijalni prostori (518. – 532.), 18. Migracije i sigurnost (533. – 553.), 19. Migracije i religija (554. – 560.), 20. Migracije i jezik (561. – 573.), 21. Migracije i žene (574. – 581.), 22. Migracije i zdravlje (582. – 592.), 23. Migracije i mediji (593. – 598.), 24. Migracije i umjetnost (599. – 609.), 25. Unutarnje migracije u Hrvatskoj (610. – 642.), 26. Hrvatsko iseljeništvo (643. – 681.), 27. Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske (682. – 706.), 28. Doseljavanje u Hrvatsku (707. – 728.), 29. Demografski aspekti migracija (729. – 771.). S obzirom na to da se radovi bave različitim aspektima migracija, dio njih istovremeno pripada u više od jedne tematske grupe. Unutar pojedinih grupa radovi su popisani abecednim redom po prezimenima autora. Kod više radova istog autora unutar jedne grupe radovi su poredani kronološki, od najranijih do najstarijih. Bibliografska jedinica sadržava sljedeće podatke: prezime, ime, godinu, naslov rada, ime časopisa, godište, broj i raspon stranica. Bibliografija sadržava i autorsko kazalo. Prezimena i imena autora u kazalu povezani su s brojem bibliografske jedinice, a navedeni su onako kako su navedeni u časopisu, tako da se verzije prezimena ili imena istog autora nalaze jedna iza druge. Pojedini radovi svrstani su u nekoliko tematskih cjelina, a brojevi u autorskom kazalu otisnuti su masno i obično, pri čemu masno otisnuti brojevi označavaju primarnu tematsku grupu u koju je bibliografska jedinica svrstana te pokazuju broj radova pojedinog autora.