| Abstract (croatian) | Istraživanja pokazuju da škole u prosjeku vrlo teško kompenziraju razlike s obzirom na društveno porijeklo učenika, a osobito su ranjivi učenici pripadnici nacionalnih manjina. U tom je kontekstu nešto većinaglasak na ispitivanju učinaka nepovoljnijeg socioekonomskogpoložaja na obrazovanje, na što je pozornost skrenulo OECD- ovo istraživanje PISA, čiji rezultati potvrđuju da u svim zemljama sudionicama učenici višeg socioekonomskog statusa u prosjeku postižu bolje rezultate, primjerice u čitalačkoj ili matematičkoj pismenosti, od učenika nižeg statusa.
Prema teorijama reprodukcije obrazovnih nejednakosti, koje su usmjerene na kulturno isključivanje u školama: teoriju lingvističke deprivacije Basila Bernsteina i teoriju kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua, razmjerno trajni karakter obrazovnih nejednakosti proizlazi iz činjenice da je obrazovni uspjeh u osnovi (pred)određen klasnim razlikama u obiteljskoj socijalizaciji. Djeca iz privilegiranih obitelji započinju i nastavljaju svoje školovanje s više relevantnih vještina i znanja, što obuhvaća „jezične i kulturne kompetencije te određenu bliskost spram kulturnih sadržaja koja se jedino mogu proizvesti odgojem unutar obitelji koja prenosi dominantnu kulturu“ (Bourdieu, 1977a: 494).
Stoga se, u okviru spomenutih teorija, u radu raspravlja o rezultatima istraživanja PISA 2018 i TALIS 2018, s posebnim naglaskom na stavovima i percepcijama koje iskazuju hrvatski učitelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola (TALIS) vezano za izazove u poučavanju u multikulturnom i višejezičnom okružju. Također se analiziraju rezultati istraživanja globalnih kompetencija učenika (PISA), u kojima je poseban naglasak na tome koliko učenici uvažavaju kulturne različitosti i na njihovoj svijesti o interkulturnoj komunikaciji.
U svrhu definiranja društvenog konteksta analiziraju se i stavovi hrvatskih građana o položaju nacionalnih manjina, kao i o važnosti prava na obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima. Pri interpretacijama tih stavova koriste se rezultati recentnih istraživanja o obrazovnim nejednakostima u Hrvatskoj i izazovima obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Posebna pozornost u ovome radu usmjerena je na prepoznavanje etničke nejednakosti u ostvarivanju prava na pristup obrazovanju i prava na podršku, a što dalje može utjecati i na nejednakosti u obrazovnim postignućima. |
| Abstract (english) | The research indicates that it is challenging for schools on average to compensate for the differences in students´ social backgrounds, and the students who are part of national minorities are especially vulnerable. In this context, the examination of the effect of unfavorable socioeconomic conditions on education should be more accentuated. OECD´s research PISA has shown the importance of this, with its results confirming that, in all countries that participated in the research, students of higher socioeconomic status on average achieve better results, e.g. in reading or mathematical assignments, in the comparison with the students of the lower socioeconomic status.
According to the theories of reproduction of social inequalities, that are interested in the cultural exclusion in schools: Basil Bernstein ´s linguistic deprivation theory and Pierre Bourdieu´s theory of cultural capital, the relatively permanent character of educational inequalities emerges from the fact that the education success is in its core (pre)determined by the class differences in family socialization. Children from privileged families are beginning and continuing their education with more relevant knowledge and skills, which encompasses „linguistic and cultural competencies, as well as certain familiarity with cultural content, which can only be produced through family socialization, and transfer of the dominant culture“ (Bourdieu, 1977a: 494).
In the framework of these theories, the article discusses the results of PISA 2018 and TALIS 2018 research, especially looking at the attitudes and perceptions of the Croatian teachers in elementary and secondary schools (TALIS) on the challenges of teaching in multicultural and diverse environment. The article also reflects on the research results of students´ global competencies (PISA), observing how much students respect cultural differences and how much are they aware about intercultural communication.
To define the social context, the article analyses the attitudes of Croatian citizens towards national minorities, as well as their statements on the relevance of education in minority languages and scripts. These attitudes were interpreted using the results of recent research on educational inequalities in Croatia, and challenges in education of national minorities. Special attention in this paper is given to the recognition of ethnic inequality in gaining the access, and the right to support in education, which further on can effect inequalities in educational achievements. |
